Licenciranje vratiti Komori
Inženjerska komora Crne Gore od 2008. godine, od donošenja novog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, pokušava da vrati u nadležnost licenciranja ovlašćenih inženjera, koje sada obavlja resorno Ministarstvo na čijem je čelu Branimir Gvozdenović. Predsjednik IKCG arhitekta Ljubo Dušanov Stjepčević kaže za "Dan" da samo struka može odraditi kvalitetnu ekspertizu za licenciranje inženjerima koji se bave izradom planske i tehničke dokumentacije i izgradnjom objekata, te da čine sve da tu nadležnost vrate pod okrilje najmasovnije inženjerske institucije u Crnoj Gori. - Prema novom zakonu, jedino što nam je ostalo u nadležnosti je da vodimo članstvo i da se u Komori polažu stručni ispiti. Nemamo uvida kako i kome se izdaju licence i za njih ne možemo garantovati. Ranije je u Komori za izdavanje toga dokumenta bila potrebna posebna priprema. O tome struka mora da odlučuje - kategoričan je Stjepčević. On ističe da u evropskim zemljama licencu obavezno izdaju inženjerske komore i napominje da je upravni odbor Komore više puta pokušavao da dogovori sa predstanicima Ministarstva uređenja prostora da im se vrati ta nadležnost, ali bezuspješno. Taman kad je bilo izgleda da sve bude usklađeno, Stjepčević kaže da su javio novi problem, članstvo u upravnom odboru Komore. Objašnjava da su iz Ministarstva tražili da u upravnom odboru Komore imaju pet članova, koliko je predstanika struka u tom tijelu. - To nikako nijesmo mogli prihvatiti - kaže Stjepčević. Napominje da u upravnim odborima drugih zemalja članica Evropskog savjeta inženjerskih komora, nema predstavnika Vlade, osim u upravnom odboru Inženjerske komore Srbije, gdje sjede tri predstavnika resornog ministarstva. Dodaje da upravni odbori inženjerskih komora Bugarske, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Grčke, Njemačke i Češke, nezavisni u radu, jer u sastavu nemaju predstavnike resornih ministrstava. On napominje da po važećem statutu Komore, Vladi pripada jedno mjesto u upravi Komore, ali da oni svog člana nikada nijesu delegirali. - Bili smo voljni i da izmijenimo statut, pa da umjesto jednog, Ministarstvo ima tri člana, ali na pet nijesmo pristali - navodi Stjepčević i objašnjava da upravni odbor Komore sa toliko predstavnika Ministarstva, ne bi na pravi način štitio interese struke. Dodaje da iz Ministrstva nikada nijesu dobili pravo obrazloženje zašto insistiraju da ih u Komori predstavlja pet članova. - Iženjerska komora će i dalje pokušavati da sa Ministarstvom riješi nastale probleme. Radićemo na uspostavljanju bolje komunikacije - kaže Stjepčević, jer inženjeri moraju biti više uključeni u sve što se odnosi na crnogorski prostor. - Sva crnogorska pamet u oblasti projektovanja, planiranja i izgradnje objekata, nalazi se u Inženjerskoj komori i ne vidim razlog zbog kojeg ne bismo bili više uključeni - ocijenioje arhitekta. Ukoliko ne uspiju da ostvare saradnju s Ministarstvom, Stjepčević dodaje, da će Komora samostalno, na okrugim stolovima i na drugi način, razmatrati sve što je važno u oblasti prostornog planiranja u Crnoj Gori. Licenca za strance Stjepčeviću je neshvatljivo da stranci i strane firme, prema sadašnjim propisima, ne moraju biti članovi Komore da bi kod nas dobili licencu, dok je našim inženjerima nemoguće da rade u drugim državama, ukoliko nemaju njihovo državljanstvo. - Stranim državljanima koji rade u Crnoj Gori licenca se automatski izdaje na osnovu članstva u komorama u njihovoj zemlji i licencama koje su im tamo izdate - rekao je Stjepčević. Problem je kaže i što strani investitori u Crnu Goru donose svoje projekte, za koje se ne zna da li su usklađeni sa našim standardima. - Novim zakonom nije obezbijeđena ni revizija tih projekata, da se makar utvrdi da su usaglašeni sa našim standardima - ističe Stjepčević. Obezbijediti kvalitet usluga Stjepčević kaže da je predsjednik ECEC-a Jozef Robl upozorio da se izmještanje nadležnosti licencirnja iz okvira direktno odnosi na određivanje prava na rad inženjera. Robl je u pismu predsjedniku Komore nakon susreta inženjerskih komora Jugoistočne Evrope održanom proljetos u Kotoru, istakao da je evropske institucije i evropsko zakonodavstvo ističu važnost rada strukovnih komora, kako bi se obezbijedio kvalitet usluga širom Evrope. - Domaće tržište usluga će funkcionisati samo ukoliko je moguće održati izvjestan nivo kvaliteta širom Evrope, naročito u pogledu usluga ovlašćenih inženjera, koje utiču na okolinu, zdravlje, bezbjednost i životne uslove - naveo je Robl i dodao da je važno da sve mjere budu preduzete kako bi se omogućilo da ove usluge zadovoljavaju određeni nivo kvaliteta, a jedna od njih je garantovanje da su odluke u pogledu licenciranja donesene od strane profesionalnih eksperta. L.S.
© Inženjerska Komora Crne Gore 2021