Privredna komora Crne Gore i Inženjerska komora – Strukovna komora mašinskih inženjera organizovale su 6. juna 2019. stručni skup „Složeni inženjerski objekti, postrojenja i instalacije tečnog naftnog gasa 1971-2019”.

Uvodne riječi imali su potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović i predsjednik Inženjerske komore Srđan Laković.

Moderator je bio Miodrag Macanović, dipl. ing. mašinstva koji je imao i prezentaciju na temu skupa. O istraživanju ugljovodonika u Crnogorskom podmorju govorio je direktor Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević. Prevoz opasnih materija u drumskom saobraćaju, zakonska regulativa i preventivne mjere bezbjednosti bila je tema prezentacije Sandre Racković, načelnice u Direktoratu za vanredne situacije, MUP Crne Gore, a o komprimovanom prirodnom gasu - primjeni, instalisanim kapacitetima u Crnoj Gori, perspektivi, regulativi, te snabdijevanju govorio je Momir Antonić, dipl.ing.maš. GAS TEH, Inđija. O stanicama za snabdijevanje gorivom motornih vozila, regulativi, tehničkim zahjevima za izgradnju, zonama opasnosti, mjerama zaštite i uporednim iskustvima iz okruženja izlagali su inženjeri Goran Samardžić i Dejan Marunović iz MUP-a.
 

Potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović istakao je kvalitetnu saradnju sa Inženjerskom komorom, čiji je rezultat i organizacija ovog izuzetno posjećenog stručnog skupa. On je najavio da će partnerstvo ovih asocijacija biti još intenzivnije, jer se u narednom planira održavanje brojnih zajedničkih sastanaka na aktuelne teme od značaja za sveukupni razvoj.

Predsjednik Inženjerske komore Srđan Laković ocijenio je da ovaj stručni skup sa osvrtom u prošlost i pogledom u budućnost doprinosi prepoznavanju pravaca djelovanja u ovoj oblasti. On je istakao spremnost ove komore da doprinese kreiranju kvalitetnih zakonskih rješenja, naglašavajući potrebu implementacije međunarodnih standarda u domaću legislativu. Naglasio je privrženost jačanju partnerskih veza sa Privrednom komorom.

Direktor Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević izrazio je očekivanje da će Crna Gora imati proizvodnju nafte i gasa, podsjetivši da ugljovodonike istražuju kompanije ENI-Novatek i Energan.

- Planirano je da početkom februara 2020. započne bušenje na dvije lokacije. Jedna bušotina će tražiti naftu na dubini od 6,5 kilometra, a druga gas na 1,5 kilometra. Da li ćemo imati naftu i gas znaćemo sredinom sljedeće godine – rekao je Dubljević.

On je kazao da Uprava iščekuje rezultate snimanja koji će utvrditi mjesto bušenja, a da će sljedeće sedmice u ovu oblast doći brod koji će raditi sofisticirana geofizička istraživanja.

Prema njegovim riječima, relevantna svjetska agencija Mackenzie Boothe je Crnu Goru svrstala među 20 najperspektivnijih prospekata - vjerovatnih novih nalazišta ugljovodonika.

- Južni dio Jadrana je najmanje istražen. Naftne kompanije očekuju da će pronaći nalazišta ugljovodonika, jer ona već postoje u drugim djelovima podmorja – istakao je predstavnik Uprave.

Naglašava da nije jednostavno naći naftu i gas i da taj proces uključuje primjenu najsavremenijih skupih tehnologija koje treba da umanje mogućnost izostanka rezultata. Naftne kompanije koje se bave istraživanjem mnogo rizikuju, ali zato ostvaruju i veće rezultate nego one koje bave trgovinom ugljovodonicima. Podsjetio je da su ENI i Novatek, za potrebe seizmičkih istraživanja crnogorskog podmorja, tokom novembra i decembra 2018. izdvojili 2,1 milion eura samo za gorivo.

Dubljević je kazao da je kreirana zakonska regulativa koja propisuje pravila ponašanja nafnih kompanija i valorizacije ovih resursa. Našoj zemlji će priprasti od 62 do 68 procenata neto dobiti od valorizacije ugljovodonika, po osnovu poreza, koncesione i surface naknade.

- Napravili smo preciznu regulativu da bismo definisali pravila, te da ne bismo pregovarali o tome sa moćnim naftnim kompanijama, čiji su poslovni rezultati veći od BDP-a naše države – rekao je on.

Zaključio je da veoma bitno da države mudro upravljaju ugljovodonicima jer je riječ o resursu koji se troši, a koji će još dugo biti nezamjenljiv, bez obzira na alternativne izvore energije koji su sve zastupljeniji.
 

FOTOGRAFIJE