Danas je u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore, u organizaciji Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG), Udruženja paraplegičara Crne Gore, Udruženja PLEGIJE Nikšić i Udruženja paraplegičara Bar i u koorganizaciji Ministarstva održivog razvoja i turizma i Inženjerske komore Crne Gore održan Okrugli sto na temu „Pristupačnost, sloboda kretanja i lična pokretljivost osoba sa invaliditetom.“ Na okruglom stolu učestvovali su, pored pomenutih institucija, i predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva zdravlja, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Građevinske inspekcije, te predstavnici studenata Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta Crne Gore i ostali zainteresovani. Riječ moderatora imale su Marina Vujičić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore i Aleksandra Popović, ispred Udruženja paraplegičara Crne Gore koje su pozdravile prisutne i zahvalile svima na interesovanju i pomoći u organizaciji ovog panela. Predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, na čelu sa pomoćnikom ministra za građevinarstvo, gospodinom Danilom Gvozdenovićem upoznali su sa postojećom zakonskom regulativom stavljajući akcenat na članove 73. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata te na one djelove Zakona koji se odnose na pitanja revizije, izdavanja građevinske dozvole, stručnog nadzora, upotrebne dozvole, predviđenih kazni u slučaju neoštovanja porpisa itd. Gospodin Gvozdenović je, takođe, istakao da Ministarstvo aktivno preduzima mjere kako bi se zadovoljili standardi pristupačnosti. Na toj liniji saopštio da je u Izmjenama i dopunama Zakona za ovu godinu predviđena norma kojom će se pristupne rampe, liftovi, i slični objekti za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom smatrati pomoćnim objektima. Na ovaj način omogućiće se njihova brža, lakša i jeftinija izgradnja a što u praktičnom znači da objekti ranije građeni, zbog ovog „nedostatka“ neće prolaziti proceduru izmjene planova izdavanja UTU-a, građevinske i upotrebne dozvole, već će se kroz ovu skraćenu proceduru doći do efikasnog rješavanja ovog problema i eliminisanja diskriminacije osoba sa invaliditetom pri korišćenju objekata. Predstavnici Ministarstva upoznali su i sa važnošću usvojenog Pravilnika kojim se definišu uslovi i način obezbjeđivanja pristupa osobama sa invaliditetom a koji u fokus stavlja tri ključna elementa o kojima se mora voditi računa: javni saobraćaj, samostalan život i visinske razlike. Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda CG Marijana Laković je upoznala sa zakonodavnim okvirom koji se primjenjuje u Crnoj Gori u oblasti zabrane diskriminacije i zabrane diskriminacije osoba sa invaliditetom. Ona je podvuka da međunarodni instrumenti kojima je Crna Gora pristupila: Pakt o građanskim i političkim pravima, Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima te Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom i ostali, imaju primat u odnosu na nacionalno zakonodavstvo te da smo svi dužni da ih poštujemo i primjenjujemo u praksi. Upozorila da i pored Zakona o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom Crne Gore, usvojenog 2011. godine, i dalje imamo problem u onom dijelu koji se odnosi na kaznene odredbe koje su, kako je rekla, vrlo siromašnog antidiskriminacionog kapaciteta. Predśednik Inženjerske komore Crne Gore, Arh. Ljubo Dušanov Stjepčević je istakao svoje zadovoljstvo što prisustvuje ovakvom Okruglom stolu te prenio punu spremnost Inženjerske komore Crne Gore da zajedno sa prisutnima pronađe najjefikasnije načine za faktično ostvarivanje pristupačnog okruženja. On je, u tom kontekstu, rekao da Komora već radi na podizanju svijesti javnog mnjenja, prije svega fokusirajući se na njene članove, putem objavljivanja tekstova o ovom problemu u svom časopisu Pogled te da je spremna da intenzivno radi na sanksionisanju svih koji ne poštuju, kako je rekao, sasvim dobre zakonske propise koje imamo. U okviru Komore postoje i tijela nadležna za ta pitanja u vidu tužioca i nadležnog suda, kazao je on i dodao da se svi moramo rukovoditi utvrđenim kodeksom ponašanja te da u krajnjem, u slučaju nepoštovanja ovih odredbi, postoji mogućnost uvođenja sankcija članovima Komore kroz oduzimanje licenci. Vrlo je važno da se ne čeka faza izdavanja upotrebne dozvole, jer je to već kasno – ocijenio je Stjepčević i istovremeno podvukao da je sa rješavanjem potencijalnih problema nepristupačnosti potrebno krenuti od samog početka tj. od definisanja planske dokumentacije i kroz fazu njene revizije. Sa tim u vezi on je predložio da predstavici Udruženja osoba sa invaliditetom budu sastavni dio timova koji donose plansku dokumentaciju kako bi se od početka uključili u faze planiranja, revizije i izgradnje. Takođe je predložio pomoć Komore putem angažovanja njenih predstavnika koji bi ujedno bili i predstavnici ovih Udruženja i zalagali se za njihove interese u radnim tijelima jer, kako je zaključio, to je i profesionalna i moralna obaveza, njegova lično ali i njegovih kolega. Na Okruglom stolu riječ su imali, pored ostalih, predstavnici Urbanističe inspekcije koji su upznali sa problemima sa kojima se sureću u svom radu, te predstavnik Zajednice opština Crne Gore koji je podvukao značaj zajedničkog rada sa IKCG i potrebu za jačanjem te saradnje, kako na lokalnom tako i na državnom nivou. Ispred Udruženja paraplegičara Crne Gore,Vladan Nikolić je iznio činjenicu da je nepristupačnost među najvećim problemima sa kojim se suočavaju osobe sa invaliditetom. Nakon otvorene i sadržajne diskusije usvojeni su Zaključci koji će, u vidu posebne tačke Dnevnog reda, biti iznijeti danas na usvajanje i pred Savjet za brigu o licima sa invaliditetom. Na kraju je još jednom ponovljeno da pristupačnost zavisni od pristupa u najširem mogućem smislu. Način na koji se pristupa ovim problemima, svijest o njihovom značaju, lična ali i društvena odgovornost osnovni su elementi koji treba da se ispune kako bismo efikasno radili na ostvarivanju ravnopravnosti osoba sa ivaliditetom a kroz izgradnju pristupačnog okruženja za sve.