Učenje nije ograničeno na jednu, specifičnu fazu života, onu u godinama u školi, već se takođe događa u različitim kontekstima, tokom cijelog života. Svojim strateškim okvirom za evropsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju, ET2020, Europska unija podržala je koncept cjeloživotnog učenja koordinirajući saradnju između država članica na osposobljavanju i formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju. Koncept life long learning ili cjeloživotnog učenja postavljen je i kroz nacionalna dokumenta i to Strategiju obrazovanja odraslih za Crnu Goru koja razrađuje principe postavljene u Zakonu o obrazovanju odraslih i pruža  smjernice kojima Crna Gora teži u oblasti obrazovanja odraslih. Donošenjem Strategije obrazovanja odraslih, država želi da podstakne razvoj kulture učenja kako bi unaprijedila i uvećala ljudski kapital koji će snažno doprinijeti razvoju ekonomije, smanjenju nezaposlenosti, razvoju civilnog društva i unaprijediti kvalitet ličnog života njenih građana. Pored pomenutog i Strategija razvoja visokog obrazovanja 2016-2020 kao jedan od ciljeva, takođe, postavlja razvoj cjeloživotnog učenja. Ostvarivanje ovog cilja podrazumjeva promovisanje koncepta cjeloživotnog obrazovanja i njegovog značaja u okviru akademske i istraživačke zajednice, umrežavanje sa drugim socijalnim partnerima i priznavanje prethodnog učenja kod kontinuiranog obrazovanja te osnaživanje nastavnog procesa istraživanja i usluga koje se pružaju društvu uključivanjem u aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja. Cjeloživotno obrazovanje, u konačnom, treba da poveća socijalnu uključenost odraslih građana kroz aktivnosti učenja i obrazovanja; unaprijedi znanja, vještine i kompetencije odraslih za zapošljivost, mobilnost na tržištu rada i konkurentnost; poveća kompetencije zaposlenih u cilju postizanja bržeg privrednog rasta; uspostavi sistem osiguranja kvaliteta u obrazovanju odraslih i obezbijedi fleksibilan i održav sistem obrazovanja odraslih.

Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata ("Sl. list CG", br. 64/2017, 44/2018, 63/2018, 082/2020) Inženjerska komora Crne Gore je prepoznata kao nosilac javnog ovlašćenja obaveznog stručnog usavršavanja inženjera.

Postupak donošenja programa i sprovođenja stručnog usavršavanja, način finansiranja obuka, postupci vrednovanja (bodovanja) stručnog usavršavanja, kao i druga pitanja od značaja za sprovođenje stručnog usavršavanja članova Inženjerske komore Crne Gore predviđeni su Pravilnikom o stručnom usavršavanju članova Inženjerske komore Crne Gore ("Službeni list Crne Gore", br. 058/19 od 18.10.2019).

Pravilnikom je definisano da stručno usavršavanje inženjera predstavlja neformalno učenje kojim polaznik stručnog usavršavanja stiče nova stručna znanja, vještine i kompetencije odnosno unapređuje stečena stručna znanja, vještine i kompetencije potrebne za obavljanje poslova u djelatnostima planiranja projektovanja, realizacije projekata i programa u građevinarstvu, građenja i eksploatacije objekata, kao i djelatnostima koje pokrivaju ostale inženjerske struke.

Svrha stručnog usavršavanja je podizanje odnosno održavanje nivoa stručnih znanja polaznika stručnog usavršavanja radi ispravnog i s propisima usklađenog projektovanja, revizije projektne dokumentacije, stručnog nadzora, građenja, radi održivog poslovanja pri obavljanju tih poslova. Stručnim usavršavanjem se polaznicima usavršavanja osigurava obnova i unapređenje temeljnih i naprednih znanja koja su stekli prethodnim formalnim školovanjem.

Program stručnog usavršavanja 

Pravilnici

Raspored