U srijedu, 03.04.2015.godine, na inicijativu Strukovne komore građevinskih inženjera – Inženjerske komore Crne Gore organizovan je okrugli sto: Stanje, funkcionisanje, sanacija i budućnost podmorskih ispusta duž jadranske obale Crne Gore, u Institutu za biologiju mora/Kotor.

Mr Olivera Doklestić, članica IO SKGI na početku je pružila pregled podmorskih ispusta od Ulcinja do Herceg Novog. Ona je upoznala sa standardima ispuštanja u more prema direktivama EU sa akcentom na Direktivu EU za osjetljive vode, te na konkretnim primjerima podmorskih ispusta ukazala na manjkavosti sistema i načine nihove sanacije i budućeg korišćenja.

Prezentacija

Ispred Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore Dušan Slavnić govorio je o metodologiji snimanja morskog dna predstavivši tako princip rada multibima, baterijskog uredjaja koji objekte na dnu detektuje kao anomaliju u topografiji dna. Istakao je da je u pitanju veoma složen i skup sistem, te da Zavod ima u planu da ga, apliciranjem za IPA projekte, u dogledno vrijeme nabavi. Drugi uređaj je Panoramski sonar (SSS), prilično mobilne konfigurcije, koji se danas koristi za predmjere na dnu, za traganje (visoka frekvencija), za otkrivanje prepreka na dnu koje leže između linija premjera, za prikupljanje podataka o sastavu površinskih sedimenata, te za lociranje objekata na morskom dnu. Proizvod ovog uređaja je Georeferencirani raster - TIF snimak preklopljen sa planom. Slavnić je predstavio i uređaje poput podvodnih kamera GNOM, ROV GNOM standard kao malo složeniji sistem, ROV super GNOM i H300 MKII ROV- profesionalnu ronilicu. Dotakao se i principa rada ADCP za mjerenje podmorskih struja, i strujomjer RDCP600 koji ide do dubine od 300 m dok je domet mjerenja projektora oko 75m. Prikazao je kako se polažu strujomjeri, i rezultate mjerenja struja morskih mjena. Slavnić je na kraju predstavio neke od rezultata snimanja kanalizacionih ispusta i problematične prekide na kanalima, ocijenivši ih posljedicom sidrenja ribara ili struja talasa. On je, na kraju ukazao i na problem pogrešnog položaja i iscrtavanja cjevovoda na pomorskim kartama.

Mr Rajko Martinović, ispred Instituta za biologiju mora, govorio je o posljedicama otpadnih voda (produkta ljudskog ili zivotinjskog zagađenja) na ukupnu životnu sredinu. Otpadne vode su  bogate nitratima i fosfatima i utiču na rast planktonskih algi tzv. eutrofikacija. Po uginuću ovih algi moze doći do nedostatka kiseonika - hipoksije, usitnjavanja morske trave, smanjenja prozirnosti vode zbog čega morske biljke ne mogu da vrše fotosintezu. Masovno uginuće određene grupe organizama u vodi remeti prirodne odnose u biocenozi i izaziva promjene u čitavom ekosistemu. To se, istakao je Martinović, negativno odražava i na ljudsko zdravlje zbog konzumiranja plodova razvijenih u ovakvim sredinama. Predstavio je metode biomonitoringa (npr. membranska filtracija ili epiglurescentna mikroskopija) te metodu za praćenje procjene genotoksičnosti (koja još nije uvršćena u biomonitoring) zajedno sa Komet testom ili praćenjem bioloških parametara koji ukazuju na probleme otpadnih voda i njihov uticaj po životnu sredini. Glavni indikator fekalnog zagadjenja je bakterija Escherichia coli. Predstavio je i Sistem za bioloski monitoring kvaliteta vode u industriji.

Martinović je  zaključio da pravilan tretman otpadnih voda, posebno tokom turističke sezone, uticao bi na smanjenje stepena eutrofikacije pogotovo u sistemima poput Bokokotorskog zaliva, gdje je slaba dinamika strujanja vode.

Prezentacija

Osvrt na trenutno stranje pružio je i mr Kenan Derviši, isred JP «Vodovod i kanalizacija» Ulcinj. On je predstavio koncept kanalizacionog sistema grada Ulcinja koji čine Zapadni („Pristan“ podmorski ispust i pumpna stanica) i Istočni sistem („Đerane“ podmorski ispust i pumpna stanica). Derviši je prezentovao planove budućeg unaprijeđivanja postojeće infrastukture sistema za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Ulcinju i to u tri faze. Između ostalog: planira se Proširenje kapaciteta pumpne stanice Pristan kao i napuštanje podmorskog ispusta Pristan; transport otpadnih voda zapadnog i istočnog sistema do PPOV; izgradnja novog podmorskog ispusta Đerane; prečnika Ø1000mm, dužine cca. 500m, izgradnja pumpne stanice u okviru PPOV za potrebe ispuštanja prečišćene vode u novi podmorski ispust Đerane; korišćenje postojeće PS Đerane za transport otpadne vode do PPOV, odnosno PS Kružni tok; rehabilitacija postojećeg podmorskog ispusta Đerane.

Na kraju Derviši je zaključio da bi izgradnjom uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Ulcinja bili postignuti višestruki pozitivni efekti, kako sa ekološkog aspekta, tako i sa generalnim kvalitetom življenja; s obzirom da su podmorski ispusti „Pristan” i „Đerane” funkcionalni, potrebno je preispitati mogućnost većeg stepena korišćenja pomenutih ispusta u cjelokupnom sistemu prikupljanja, odvođenja, prečišćavanja i ispuštanja otpadnih voda grada Ulcinja; zatim pristupiti mjerama rehabilitacije PS „Pristan” i „Đerane” u cilju što efikasnijeg korišćenja podmorskih ispusta, kroz razdvajanja fekalne i atmosferske kanalizacije, kao i rehabilitacije istih.

Prezentacija

U konačnom, potrebno je preuzeti konkretne aktivnosti u cilju povećavanja svjesti nadležnih organa, o značaju pravilnog funkcionisanja podmorskih ispusta, u pogledu očuvanja životne sredine, zaključio je Derviši.

Nakon završetka izlaganja, rasprava je trajala do 13:00 časova, kada se sastala grupa za formulisanje Zaključaka i preporuka u sastavu : Julka Perović, Rajko Martinović, dr Vesna Mačić, Dušan Slavnić, Kenan Derviši i mr Olivera Doklestić.

Doneseni su sljedeći zaključci:

1. Snimiti položaj i fizičko stanje svih (legalnih i nelegalnih) podmorskih ispusta, od Ulcinja do Herceg Novog.
2. HMZ ima tehnički i stručni kapacitet da snimi, iskontroliše i uspostavi monitoring podmorskih ispusta i drugih instalacija u moru.
3. Svi subjekti, kojima je u nadležnosti polaganje podmorskih instalacija (cjevovod i kablovi) neposredno po polaganju istih na morsko dno, moraju da obavijeste Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, odnosno HMZ, radi ucrtavanja istih u sadržaj pomorskih karata i u nautičke publikacije.
4. Lokalne uprave i JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore treba da ažuriraju liste legalnih i nelegalnih podmorskih ispusta i da prate njihovo fizičko stanje.
5. Institut za biologiju mora konstatuje velike promjene na morskom dnu u zalivu Boke Kotorske, naročito u zonama podmorskih ispusta, pa je potrebno vršiti kontinuiran monitoring životne sredine.
6. Potrebno je oformiti bazu podataka pri Agenciji za životnu sredinu o svim podmorskim ispustima (i svim instalacijama) duž obale, radi lakšeg pristupa informacijama projektanata i svih drugih subjekata koji se bave morskom sredinom.

Fotografije sa Okruglog stola možete pogledati na linku:  GALERIJA