Ministarstvo održivog razvoja i turizma je u saradnji Inženjerskom komorom Crne Gore, u četvrtak 24. decembra 2015. godine, organizovalo javnu raspravu o Nacrtu zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata. O Nacrtu su govorili predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma: sekretar Zoran Tomić, generalni direktor Direktorata za građevinarstvo Danilo Gvozdenović, generalna direktorica Direktorata za planiranje prostora Dragana Čenić i rukovoditeljka Direkcije za strateški razvoj građevinarstva Tatjana Vujošević, dok je za sve stručne upite bila prisutna i gospođa Rajka Radulović.

Predstavnici Ministarstva su učinili osvrt na nova rješenja koja predviđa Nacrt Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata te, u tom kontekstu, govorili o unaprijeđenju mogućnosti učešća javnosti u poslovima vezanim za uređenje prostora kroz transparentan rad nadležnih službi, ranu participaciju u izradi planskih dokumenata te putem vođenja, od strane resornog Ministarstva, Centralnog registra planske dokumentacije. Nova rješenja, pored unaprijeđenja sadržaja planskog dokumenta i definisanja područja građevinskog područja, ne predviđaju izradu Detaljnih prostornih planova, već će se prostori, ranije razrađivani ovim dokumentom, tretirati kroz Prostorni plan za područje posebne namjene. U sadržaj planske dokumentacije se uvodi Elaborat o parcelaciji, koji izrađuju geodete, a koji će vlasnike parcela blagovremeno upoznati sa planskim rješenjem i otvoriti prostor za eventualna reagovanja u cilju izmjena planskog dokumenta.  

Kada je riječ o uređivanju građevinskog zemljišta novina je da se posebno plaća komunalni doprinos koji pada na teret vlasnika, odnosno korisnika objekata, dok je na investitoru naknada za građenje, i to samo za komunalne objekte i instalacije do priključka na urbanističku parcelu, uključujući i priključak za vodovod, fekalnu, atmosfersku kanalizaciju i javnu rasvjetu.

Uvođenje instituta urbaniste na lokalnom i državnom niovu vidi se kao korak ka unapređenju u sprovođenju planskih dokumenata, odnosno izdavanju građevinskih dozvola, zaštiti autentičnosti prostora i identiteta naselja, obezbjeđenju kvaliteta arhitektonskih rješenja, unapređenju vizuelnog kvaliteta objekata i naselja, zaštiti prava lica sa invaliditetom, te obezbjeđenju i promociji najbolje prakse u ovoj oblasti. Urbanista daje mišljenja i predloge o svim značajnim pitanjima strateških dokumenata, koji se odnose na uređenje prostora i izgradnju objekata; provjerava da li su revidovani glavni projekat i idejno rješenje u skladu sa urbanističko–tehničkim uslovima; obavlja druge poslove od značaja ovu oblast. Državni urbanista daje saglasnost i na programski zadatak, a bira ga Vlada na pet godina.

Privremeni objekti se tretiraju kroz nivo lokalne samouprave ili u zoni morskog dobra i nacionalnih parkova, dok se postavljaju u skladu sa Lokalnim ili Državnim programom privremenih objekata, koji se odnose na period od 5 godina.

Unaprijeđenje funkcionisanja sistema „jedan šalter“ ima za cilj uvođenje elektronskog izdavanja građevinskih dozvola što će u potpunosti eliminisati papirnu formu komunikacije, značajno smanjiti troškove za investitora i administraciju, i rezultirati efikasnijim izmjenama i dopunama projektne dokumentacije. Predviđa se izrada projektne dokumentacije u formi idejnog rješenja (generalni projekat) na osnovu kog se izdaje načelna građevinska dozvola, potom glavnog projekta ( za potrebe izdavanja građevinske dozvole i ne mora da sadrži obavezno i detalje za izvođenje) dok  se za potrebe građenja objekata, u slučaju da glavni projekat ne sadrži detalje izvođenja izrađuje i izvođački projekat.  Elaborat održavanja objekta je obavezujući za objekte od opšteg interesa i za objekte kod kojih je došlo do promjena u toku građenja.

Novim Zakonom Inženjerskoj komori Crne Gore dodjeljuje se svojstvo pravnog lica sa javnim ovlašćenjima i redefinišu njene nadležnosti. Inženjerska komora, na čiji Statut saglasnost daje Vlada, donosi rješenja o upisu u registre, uspostavlja, vodi i održava registe kao i registar privrednih društava, propisuje i izdaje potvrde o strukovnom nazivu, daje mišljenja o uporedivosti inostrane kvalifikacije, ovjerava ovlašćenja stranih lica. Zakonom su propisani vrste i način vođenja registra, uslovi upisa i brisanja iz registra, uslovi mirovanja članstva u Komori, sticanje strukovnog naziva, koji posebnim aktom propisuje Komore, a prema stručnoj spremi.

Generalni sekratar Inženjerske komore Crne Gore, Svetislav Popović obavijestio je prisutne da će se u najskorijem roku, a prije završetka javne rasprave, pristupiti usaglašavanju svih primjedbi dostavljenih od strane članova Komore koje će se objediniti u zvaničak stav IKCG i dostaviti nadležnom Ministarstvu. On je istovremeno, iskoristio priliku da, u odnosu na ponuđeni Nacrt, istakne stav prema kom bi prije svega trebalo pristupiti zakonskom definisanju pravnog statusa Komore imajući u vidu sistem njenog finansiranja. Takođe, istakao je postojanje opšte disproporcije zvanja inženjera koja je posljedica ovjere ovlašenja stranih lica i podvukao pitanje priznavanja kvalifikacija samo na osnovu specijalističkih studija, a koje nisu nadgradnja osnovnih studijskih programa. Popović je, pored ovoga, govorio i o ostalim odredbama novog Zakona, relevantnim za Komoru.  

Članovi IKCG imali su prilike da u okviru javne rasprave iznesu svoje stavove i zapažanja u pogledu rješenja koje nudi Nacrt Zakona.

Zbog velikog broja zainteresovanih Ministarstvo održivog razvoja i turizma ranije je produžilo javnu raspravu o Nacrtu Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata do 26. januara 2016. godine, dok su se mogli čuti i prijedlozi za daljim pomjeranjem pomenutog roka. Istovremeno, imajući u vidu intentzivno učešće i interesovanje članstva Komore, dogovoreno je da se u drugoj polovini januara organizuje još jedna javna rasprava gdje će predstavnici Komore, u ime članova,  dostaviti integrisane prijedloge za izmjene i dopune Nacrta, o kojima će se javno raspravljati.

GALERIJA