U organizaciji Inženjerske komore Crne Gore - Strukovne komore mašinskih inženjera i Ministarstva kapitalnih investicija Vlade Crne Gore održan je stručni skup pod nazivom “Energetska kriza i grejna sezona 2022/2023 - Energetski efikasan dom “. Stručni skup je održan 19.07.2022. godine u Inovaciono preduzetničkom centru Tehnopolis, u Nikšiću.

U ime Ministarstva kapitalnih investicija, Vlade Crne Gore, učesnike je pozdravio Nikola Vujošević, načelnik direkcije za implementaciju politike energetske efikasnosti ovog ministarstva. Vujošević je upoznao prisutne sa aktivnostima Ministarstva kapitalnih investicija na povećanju korišćenja obnovljivih izvora energije u narednom periodu. Takođe je najavio novu fazu programa „Energetski efikasan dom“ čiji je cilj smanjenje troškova grijanja i povećanje komfora u domaćinstvima, ostvarivanje značajnog smanjenja emisija CO2, kao i  razvoj tržišta efikasnih sistema za grijanje i hlađenje u Crnoj Gori.    

U ime Inženjerske komore Crne Gore učesnike je pozdravio mr Nikola Luković, predsjednik IKCG. U uvodnom obraćanju predsjednik IKCG je istakao značaj ovakvih skupova za javni interes, posebno u aktuelnom trenutku globalne krize uzrokovane ratom u Ukrajini te inflacijom i povećanjem cijena energenata i hrane. Luković je pozvao inženjere da se odazovu javnom pozivu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i daju svoj doprinos povodom izrade Nacrta zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Miodrag Macanović, dipl.ing.maš. je na početku svog uvodnog izlaganja ponovo ukazao na najveći ekološki problem Nikšića deponiju Mislov do i neophodnost njegovog brzog rješavanja. U nastavku izlaganja Macanović je predstavio cijene goriva i električne energije kao i cijene toplotne energije dobijene iz njih. Iz programa Energetski efikasan dom, Ministarstva kapitalnih investicija čija je implementacija u toku, Macanović je posebno obradio visokoefikasne toplotne pumpe, koje su dio ovog programa. Predstavio je najnoviju generaciju toplotnih pumpi koje su se pojavile na tržištu i isplativost njihove ugradnje kako na novim tako i na postojećim objektima.

Goran Đalović, načelnik Direkcije za drvnu industriju, Direktorat za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, Vlade Crne Gore, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je detaljno predstavio potencijal i tržište ogrijevnog drveta i peleta u Crnoj Gori. Pouzdano i održivo snabdjevanje energijom u regionu zapadnog Balkana (V-B) je od suštinskog značaja za podršku ekonomskom rastu regiona i otvara put ka pristupanju EU za njene konstitutivne nacije istakao je Đalović. Iz tog razloga, uz podršku Sekretarijata energetske zajednice, Svjetska banka pokrenula je sektorsku studiju o grijanju na bazi biomase u projekat zapadnog Balkana. Cilj projekta je bio da pomogne zemljama (V-B) Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija  da identifikuju  održive investicione opcije i odrede mjere politike za povećanje upotrebe biomase za zagrijevanje na održiv način. U daljem izlaganju Đalović je iznio podatke o izvozu proizvoda od drveta u proteklom periodu, s akcentom na rezanu građu i pelet u 2021. godini. Vezano za aktuelna dešavanja oko tržišta ogrijevnog drveta i peleta, Đalović je predstavio odluke Crne Gore i zemalja okruženja o ograničenju izvoza ovih proizvoda.

Srđan Laković, predsjednik Skupštine IKCG i doskorašnji proizvođač peleta iznio je interesantne podatke o proizvodnji peleta u Crnoj Gori, koja kod nas počinje 2011. godine u okolini Andrijevice, a kasnije i u Gusinju. 2014. godine otvara se prva veća fabrika peleta u Andrijevici sa kapacitetom od oko 16 000 tona. Po riječima Lakovića  ukupan instalisani kapacitet svih fabrika u Crnoj Gori je po zvaničnim podacima oko 226 000 tona, ali realni kapaciteti su oko 160 000 tona. U završnici izlaganja Laković je postavio pitanje zašto je trenutna cijena peleta 350 eura po toni i zašto  Crna Gora i dalje koristi prevaziđen koncesioni način davanja šuma na korišćenje i dozvoljava koncesionarima da u njeno ime prodaju sirovinu bez ikakve kontrole.

Aleksa Ćulafić, Vlada Crne Gore, Ministarstvo kapitalnih investicija govorio je na temu “Podrška građanima u implementaciji mjera energetske efikasnosti“. Po njegovim riječima projekti energetske efikasnosti koji se realizuju u koordinaciji Ministarstva kapitalnih investicija su:

-  Projekti namijenjeni unapređenju energetskih karakteristika javnih objekata

- Energetska efikasnost u Crnoj Gori - MEEP

- Program energetske efikasnosti u javnim zgradama - EEPPB

- Projekti beskamatnih kredita za ugradnju sistema na moderne oblike biomase za domaćinstva - ENERGY WOOD i ENERGETSKI EFIKASAN DOM

Program “Energetski efikasan dom” podrazumijeva atraktivan i održivi finansijski mehanizam u cilju primjene mjera  energetske efikasnosti u domaćinstvima. Za potrebe ovog Programa, Ministarstvo kapitalnih investicija je obezbijedilo 300 000 eura za subvencionisanje kamata i naknada za obradu kredita za domaćinstva u Crnoj Gori za:

• kupovinu i ugradnju sistema za grijanje na moderne oblike biomase (pelet, briket),
• kupovinu i ugradnju visokoefikasnih toplotnih pumpi za grijanje objekta,
• kupovinu i ugradnju split i multisplit sistema za grijanje/hlađenje objekta,
• ugradnju termoizolacije na fasadi stambenog objekta,
• ugradnju energetski efikasne fasadne stolarije.

Darko Krivokapić, Direkcija ze upravljanje energijom, Elektroprivreda Crne Gore govorio je o tržištu električne energije u Crnoj Gori i kretanjima cijena električne energije na tržištima Evrope. Na početku svog izlaganja Krivokapić se osvrnuo na „Energetsku zajednicu“ čiji je Crna Gora član od 2006. godine kao i na korišćenje energije iz obnovljivih izvora u skladu sa nacionalnim akcionim planom koji je donijela Vlada Crne Gore.  U daljem svom izlaganju Krivokapić je iznio zanimljive podatke o proizvodnji električne energije kod nas, jedinom proizvodu koji je konkurentan u EU.  Takođe je predstavio i Elektro energetski bilans Crne Gore u 2022. godini i ostvarivanje tog bilansa u prvih šest mjeseci, naglašavajući da ovaj period karakteriše deficit padavina. Na kraju, Krivokapić je prezentovao kretanje prosječnih mjesečnih cijena električne energije na tržištu u periodu od 2011. do 2022. kao i uporednu analizu za 2020, 2021. i 2022. godinu.

Stručnom skupu, koji je trajao od 11 do 15:00 časova,  prisustvovalo je oko 80 osoba.